RAZVOJ ŠKOLSTVA U  ŠKABRNJI

1. OD POČETKA RADA  DO 1941. GODINE

Najstariji  poznati dokumenti „Školski dnevnik i razrednica razredne pučke škole Škabrnje tečajem šk. god.1876./77.“  sačuvani u Državnom arhivu u Zadru svjedoče o počecima školstva u Škabrnji.
Škola je započela rad 1876. godine kao pomoćna učionica za opismenjavanje djece  polaznika. Njen prvi učitelj je bio don Blaž Cvitanović, župnik u Škabrnji do 1888. godine.
Kotarsko školsko vijeće u Zadru,  1878. godine, donosi Odluku da se iduće tj. 1879. godine u Škabrnji otvori redovita jednorazredna škola. Nastava se izvodila u kući Ivana Milankovića. Obrazovanje je trajalo samo godinu dana. Školu su pohađala samo muška djeca.  Sve do 1893. godine školu je vodio sam mjesni župnik.

Prvi svjetovni učitelj, Frane Maran iz Murtera, došao je 1893. godine. Iste godine otvorena je prva javna škola s obvezom pohađanja nastave za svu doraslu  djecu mušku i žensku. Škola je i dalje bila jednorazredna, ali je sada nosila naziv „Jednorazredna mješovita pučka škola“. Ugovorom iz 1893. godine nastava se izvodila u župnoj kući  koja tako postaje školska zgrada (stara škola).
Školu su pohađala djeca Škabrnje, Prkosa i Zemunika Gornjeg. Broj učenika je stalno rastao, a nastavu je izvodio samo jedan učitelj. U školi su se učili predmeti: čitanje, slovnica, shvaćanje, kazivanje, sastavci, napametno učenje, pismene radnje, krasopis, crtanje, pjevanje, zemljopis, povijest, prirodopis, fizika, tjelovježbe, ručne radnje i poljodjelstvo.

Završetkom prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine škola prestaje raditi. U novonastaloj  državi (versajskoj tvorevini)  Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Jugoslaviji), obnavlja se rad škole dolaskom učitelja Jerka Tešlova, a zatim i drugih učitelja. Škola ubrzo postaje (obvezna) četverogodišnja. Broj djece polaznika naglo je rastao, pa je 1935. godine školska zgrada dograđena drugim katom s učiteljskim stanom.

Vladajući  velikosrpski režim pokušava  izgraditi zajedničku osnovnu školu za čitavo područje novoformirane države. Pravno je sankcioniran unitaristički i centralistički školski sistem. U novim udžbenicima iskazana je težnja za unificiranjem i širenjem ideologije «integralnog jugoslavenstva».
Ubrzo nakon početka Drugog svjetskog rata i talijanske okupacije Dalmacije 1941. godine, škola u Škabrnji je prestala s redovnim radom.

2. RAZDOBLJE OD DRUGOG SVJETSKOG RATA DO DOMOVINSKOG RATA

Završetkom Drugog svjetskog rata 1945. godine, počeo je redovni rad škole u Škabrnji, prema školskom zakonu  NR Hrvatske ( u sastavu FNRJ). Prvi učitelji/ce su bile Mirjana i Dara Matković. Osnovna škola u Škabrnji radila je kao četverogodišnja od 1945. do 1958. godine.

Školske godine 1958./59. u Školi se uvodi peti razred, a zatim šesti, sedmi i osmi razred. Školske godine 1961./62. završila je osmi razred u Škabrnji prva generacija učenika. Osnovnim osmogodišnjim obrazovanjem obuhvaćena je cijela populacija djece dorasle za osnovnu školu. Škola je brojila 386 učenika podijeljenih u 10 razrednih odjela.
Iste godine, osnovana je  rješenjem Narodnog odbora  Općine Zadar, Osnovna škola „Vladimir Nazor“ Škabrnja, u čijem su sastavu  i područne škole: Prkos, Galovac i Gorica. Za upravitelja škole imenovan je učitelj Zvonimir Troskot.

Stara školska zgrada u Škabrnji bila je pretijesna za organizaciju nastave, pa se nastava izvodila i po privatnim kućama. Školu je permanentno pohađalo oko 400 učenika. U PŠ Prkos u početku (nakon rata) nastava se održavala u privatnoj kući Bakmaz. Mještani su sagradili školsku zgradu s jednom učionicom i učiteljskim stanom početkom 60-ih godina. Nastava se održavala s učenicima razredne nastave u dva kombinirana razredna odjela.

Početkom 70-ih godina u Škabrnji započinje izgradnja nove školske zgrade koja je dovršena 1974. godine, za mandata direktora škole Ante Ivanca. Nastavni rad u novoj školskoj zgradi započeo je 1974./75. školske godine. Školu su pohađala 403 učenika. Rad se odvijao u dvije smjene.

Od 1980. do 1990. godine uočljivo je opadanje broja učenika. Školu je 1980./81. šk. godine  pohađalo ukupno 320 učenika, a 1985./86. šk. godine nastavu pohađa 280 učenika.

Hrvatska je među rijetkim zemljama Europe koja je svoju samostalnost i nezavisnost stekla u zadnjem desetljeću 20. stoljeća. Stoljećima je opstala  usprkos činjenici  da je bila u nezavidnom političkom i gospodarskom položaju, podređena tuđim interesima, tuđoj kulturi i tuđim razvojnim planovima.  Općem nastojanju potiranja osjećaja pripadnosti hrvatskom narodnom i nacionalnom biću najvidljivije je bilo  izloženo hrvatsko školstvo.
Usprkos tome hrvatsko je školstvo u svom  cjelokupnom stoljetnom razvojnom procesu, održalo i razvijalo ideju hrvatske škole i hrvatske pedagogije  na način kako su mogli u konkretnim okolnostima, ali uvijek s pogledom prema europskoj školi i europskoj pedagoškoj zamisli. Ova je značajka krasila i  većinu učitelja Osnovne škole u Škabrnji

U Republici Hrvatskoj, nakon demokratskih izbora (1990.) i nakon stjecanja nezavisnosti Republike Hrvatske 1991. godine, hitno je trebalo napraviti  bitne promjene sustavskih zakona u obrazovanju.
Promjene su se odnosile  na deideologizaciju škole  i djelomično restrukturiranje nastavnih sadržaja. Hitno se trebalo osloboditi  marksističkog poimanja svijeta kao jedinog pogleda na svijet. Naš hrvatski jezik, prvi se put tretira kao poseban jezik, bez do tada neizbježnog dodatka  «srpski», a u Zakon o osnovnom školstvu unosi se odredba da se nastava  u osnovnoj školi izvodi na  hrvatskom  jeziku. Osobitu novinu predstavljalo je uvođenje Vjeronauka, kao izbornog premeta. Time je otklonjen do tada nepomirljivi odnos prema crkvi, posebice katoličkoj.

Novi stvaralački i slobodarski zanos širio se našom školom u Škabrnji.  Školske godine 1990./91.  nastavu je  pohađalo  257 učenika u 13 razrednih odjela. PŠ Prkos pohađala su 22 učenika razredne nastave u dva kombinirana razredna odjela.
U Školi je te godine bilo uposleno 28 radnika. Nastavu je izvodilo 6 učitelja razredne nastave i 13 učitelja predmetne nastave. Ravnatelj škole bio je Rade Marinović, profesor.
Nastava u školskoj godini 1991./92. započela je 9. rujna 1991. godine. Nastavni rad odvijao se tjedan dana. Nadnevka 13. rujana 1991. godine, zbog izražene ratne opasnosti, obustavljena je nastava u većini škola tadašnje Općine Zadar, a time i u Škabrnji. Većina djece ostala je živjeti u Škabrnji. Dana 18. studenoga 1991. godine dogodila se tragedija, bestijalni napad srpske jugo-vojske s četnicima. Okupacija Škabrnje i nezapamćeni zločin nad civilima. Škabrnjani, pod kišom srpskih granata, sa bolom u srcu i suzom u očima napustiše svoje domove. Njihove kuće, škola i crkva pretvorene su u zgarišta i ruševine.

Škola prestaje s nastavnim radom, ali nada i vjera u obnovu rada ne umire. Mladi Škabrnjani nastavljaju pohađati nastavu u školama prema mjestu novog boravka. Rađaju se  djeca. Škola će ponovo oživjeti.

Ponovni susret sa školom uslijedio je nakon pobjedonosne vojno-redarstvene  akcije „Oluja“ u kolovozu 1995. godine. Škabrnja je zauvijek slobodna.
Započela je obnova. Povratak života. Treba odmah obnoviti školsku zgradu. Tijekom kolovoza 1996. godine započeli su radovi na obnovi školske zgrade, a završeni su potkraj iste godine. Obnovu je financiralo Ministarstvo razvitka i obnove. Školska zgrada je ponovo lijepa, ali posvuda uokolo prijete mine. Moramo pričekati.

3. OBNOVA RADA, ŠKOLSKA GODINA 1997./98.

Prvi nastavni radni dan 8. rujna 1997. godine u obnovljenoj školskoj zgradi okupilo se 97 učenika zajedno s roditeljima, nastavnicima i drugim djelatnicima Škole. Zvucima himne „Lijepa naša“ označen je početak rada Škole. Nazočne je prigodnim govorom pozdravio ravnatelj škole Rade Marinović, a zatim i predsjednik Općinskog vijeća Općine Škabrnja gosp. Nediljko Bubnjar. Nastava je počela.

U razrednoj nastavi dva kombinirana razredna odjela, ukupno 38 učenika. U predmetnoj nastavi, četiri razredna odjela, ukupno 59 učenika. Škola zapošljava 20 djelatnika, od čega 15 učitelja.

Svečanost otvaranja i blagoslova Škole, uz nazočnost mnogobrojnih uzvanika, mještana i gostiju, a uz prigodni program koji su pripremili učitelji i učenici, obavljena je 3. studenoga 1997. godine. Svečanu vrpcu (trobojnicu) presjekla je gospođa Ljilja Vokić, ministrica prosvjete, a blagoslov Škole obavio je nadbiskup monsignor Ivan Prenđa.

Istoga dana otvorena je i zgrada mjesne ambulante gdje je svečanu vrpcu presjekao gospodin Joso Škara, ministar rada i socijalne skrbi. Bio je to dan velike svečanosti.

Nastavna godina završena je vrlo uspješno,12. lipnja 1998. godine. Nastavnu godinu uspješno su završili svi učenici. Ukupno 107 učenika. Učiteljsko vijeće pohvalilo je 25 učenika. Nagrađeno je osam učenika. Učenici naše škole vrlo uspješno su sudjelovali na međuopćinskim i županijskim natjecanjima učenika osnovnih škola Zadarske županije.
           

Na državnoj razini susreta LIDRANO 98 u Križevcima, dramska družina naše škole s predstavom „Povratak“, pod vodstvom učitelja Nediljka Glavića, ostvarila je najveći uspjeh. Dobitnik je diplome za najuspješniji scenski izraz na LIDRANU 98.
           

Školi je u prigodi blagdana Velike Gospe i Dana općine Škabrnja  dodijeljena godišnja nagrada Općine Škabrnja za ostvarene rezultate i zasluge u obnovi i promicanju imena Škabrnja.